Okruženje

Smješteno u samom središtu jadranske obale i jedinstvenom položaju između mora i Vranskog jezera, u okruženju prirodnih ljepota nacionalnih parkova, Pakoštane svojim izgledom i šarmom malog dalmatinskog mjesta mogu biti dobar razlog za vaš dolazak.

Neposredna blizina zadarske i splitske zračne luke, omogućuje brz dolazak na ovo područje. Dobra povezanost s europskom cestovnom mrežom i redovite trajektne linije s Italijom, čine Pakoštane privlačnom destinacijom. Nudi se bogat izbor smještaja u privatnim sobama, apartmanima, pansionima ili autocampovima smještenih u hladu borovih šuma.

Pakoštane

Pakoštane je turističko mjesto smješteno u samom središtu Dalmacije sa jedinstvenim položajem između mora i ribom bogatog Vranskog jezera, u kojem se turizam razvija od 60-ih godina, kada se grade turistička naselja. Ugođaju pridonosi okoliš – stara borova šuma, lijepe uređene plaže i uvale, a iz Pakoštana se pogled pruža na prelijepe otoke.
Okruženo je nacionalnim parkovima Kornati, Krka i Paklenica.
U mjestu je bogata ugostiteljska ponuda (restauracije, konobe), zabava (diskoklubovi), sportsko-rekreacijska ponuda (tenis, stolni tenis, odbojka na pijesku i dr.). Važan element turizma je ponuda domaće hrane, a većina se stanovništva bavi poljodjelstvom.
Tri kilometra udaljene od Pakoštana su Drage, slikovito mjesto s izuzetnom obalom i lijepim šljunčanim plažama. To je prava oaza mira i tišine.

2. PP Vransko jezero

Vransko jezero u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana. Najveće je jezero u Hrvatskoj. Dugo 13,6 km, široko prosječno 2,2 km, duboko 3,9 m, obuhvaća 30,16 km2.

najveće jezero u Hrvatskoj, uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske
posebni ornitološki rezervat
stanište četiri vrste ptica ugroženih na Europskoj razini
stanište sedam vrsta ptica ugroženih na nacionalnom nivou
“hot spot” područje – vrlo velika raznolikost ornitofaune (241 vrste, 102 vrste gnijezdarica)
broj vodarica na zimovanju preko 100 000 jedinki
obitavanje možda jedine populacije sredozemne podvrste crvenperke
bogata povijest (prvi nalazi datiraju još 2 000 godina prije Krista).

3. NP Kornati

Nacionalni park Kornati je jedna od najrazvedenijih otočnih skupina na Mediteranu, jedinstven splet od 150 otoka, otočića i hridi razasutih na središnjem djelu Jadrana to je najmodriji kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora jos više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo sivim kamenjarom koji prevladava na otocima.

Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca, brojnim uvalama, zaljevima i lučicama Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare na njihovim lutanjima po Jadranu i pravi izbor za moderne robinzone. NP Kornati od 1980. god. štiti i čuva, od čovijeka – za čovječanstvo, najljepši dio Hrvatskog dijela Jadranskog mora. Granicama parka obuhvaćene su dvije trećine skupine otoka i hridi poznatih pod zajedničkom imenom – Kornati.
Park obuhvaća prostor od oko 218 milijuna m2 od čega je 3/4 prostora more a 1/4 površine su otoci, otočići i hridi.

4. PP Telašćica

Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima.

Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža, strmci otoka Dugi otok ili takozvane “stene”, koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero “Mir” s ljekovitim svojstvima. Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić.

Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru. U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom. Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.

5. Zadar

Zadar je jedno od najpopularnijih hrvatskih turističkih odredišta, kojeg je i londonski Times proglasio centrom zabave na Jadranu, a Guardian novom hrvatskom prijestolnicom cool-a. Osvojit će Vas svojom posebnom atmosferom i bogatim životom – bilo danju ili noću.

Posebnost grada neodoljiva je za poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine, umjetnike, turiste i njegove građane. Zadar je i grad u kojem je velik prostor ostavljen pješacima; šetnja uglačanim kamenim ulicama grada postat će šetnja kroz povijest, ali i doživljaj suvremenog života. Kao grad spomenik okružen povijesnim zidinama, Zadar je prava riznica arheološkog i spomeničkog blaga antičkog, srednjovjekovnog i renesansnog razdoblja kao i brojnih suvremenih arhitektonskih ostvarenja poput prvih Morskih orgulja na svijetu.

Još prije četrdesetak godina Alfred Hitchcock proglasio je zadarski zalazak Sunca „najljepšim na svijetu“. S njegovim mišljenjem slažu se i brojni turisti koji uživaju u pogledu na zagrljaj mora, zalazećeg Sunca i neba uz zvukove svjetski poznatih Morskih orgulja i čaroliju svjetlosti nove urbane instalacije Pozdrav Suncu.

6. Šibenik

Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Šibenik se prvi puta spominje 1066. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. zbog čega se naziva i Krešimirov grad.

Na ulazu u kanal smještena je najznačajnija renesansna tvrdjava na istočnoj obali Jadrana – sv. Nikola. Ta je tvrdjava, zajedno tvrdjavama sv. Mihovil, sv. Ivan i Šubićevac, što okružuju grad, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika. Šibenska katedrala sv. Jakova, gradjena više od stotinu godina, svjedočanstvo je upornosti, odricanja i vjere generacija Šibenčana. Izdvaja se po mnogočemu, ne samo u hrvatskom, već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena, bez uporabe ikakvog drugog materijala.

Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 – 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora.

7. NP Krka

Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire tri kilometra sjeveroistočno od Knina, teče kroz dubok i živopisan kanjon, dug 75 km i tvori bučne slapove – Krčić, Risnjak, Miljacku, Roški slap (26) i znameniti Skradinski buk (Slapovi Krke 46m), koji je najveća sedrena barijera u Europi.

Svojim donjim tokom rijeka Krka protječe kroz Prukljansko jezero, te utječe u 9 km dugačak Šibenski zaljev. U NP Krka posebno se ističu dva kulturno povijesna spomenika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka, a u nizu slikovitih naselja na poduručju parka najzanimljivi je Skradin, gradić zaštićen kao spomenik kulture.